Opis
Gdje je nestao sleng? O slengu hrvatskoga jezika u jezikoslovlju i jeziku dr. sc. Anite Skelin temeljita je znanstvena monografija posvećena jednom od najraširenijih, ali i najmanje jasno definiranih oblika neformalnog jezika. Iako je sleng prisutan u svakodnevnoj komunikaciji i osobito vidljiv u govoru mladih, u jezikoslovlju je dugo zauzimao rubnu poziciju. Ova knjiga nastoji upravo takvu perspektivu preispitati i detaljno prikazati sleng kao sociolingvistički fenomen.
Jedan od osnovnih problema kojima se autorica bavi jest samo pitanje što je sleng. Različite jezikoslovne tradicije nude različite definicije, a granice između slenga, kolokvijalnog jezika, dijalekta i drugih neformalnih jezičnih varijeteta nisu uvijek jasne. Sleng se ne ponaša kao strogo omeđen i stabilan sustav, nego prije kao kontinuum različitih komunikacijskih praksi koje se mogu međusobno preklapati i mijenjati ovisno o govornicima, situaciji i društvenom okruženju.
Zbog toga velik dio knjige donosi pregled dosadašnjih istraživanja i teorijskih pristupa slengu, ali njezina glavna znanstvena vrijednost proizlazi iz autoričina vlastitog empirijskog istraživanja. Skelin uspoređuje dva korpusa jezika mladih, prikupljena među adolescentima 2008. i ponovno 2023. godine. Istraživanja su provedena u Zagrebu i Splitu, dok je u novijem istraživanju uključen i Ogulin. Takav pristup omogućuje istodobno promatranje promjena kroz vrijeme i razlika među različitim urbanim sredinama.
Knjiga tako daje vrijedan uvid u sinkronijski i dijakronijski razvoj slenga među mladima u Hrvatskoj. Ne promatra samo koje riječi mladi koriste, nego i kako se njihov jezik mijenja, koje su riječi nestale, koje su se pojavile i na koji način na jezični izbor utječu geografija, dijalekt, generacija i kontakt s drugim jezicima.
Posebno je zanimljiv velik broj konkretnih primjera iz svakodnevnog govora mladih. Za pojedine pojmove i radnje bilježe se deseci različitih izraza, pri čemu se mogu uočiti razlike između Zagreba i Splita, kao i promjene između starijeg i novijeg korpusa. Tako se za glagol „jesti“ pojavljuju različiti kolokvijalni, dijalekatski i slengovski oblici, dok se za „plesati“ nižu izrazi poput čagati, dancati, densati i drugi jezični oblici nastali pod različitim utjecajima.
Zanimljivi su i načini na koje mladi nazivaju roditelje. Uz neutralne oblike pojavljuju se izrazi poput starci, stari i stara, ćale i keva, matori, ali i kreativne tvorbe poput rodići, ćaletovci, parentsi ili izrazi kojima se roditelji opisuju kroz humor, ironiju i generacijski odnos. Takvi primjeri pokazuju da sleng nije samo zbirka „čudnih riječi“, nego važan način oblikovanja pripadnosti, identiteta i odnosa prema drugima.
Upravo je jezik mladih i identitet jedno od važnih područja istraživačkog interesa Anite Skelin. Sleng može biti sredstvo približavanja grupi, razlikovanja od drugih generacija, stvaranja zajedničkog koda ili izražavanja stava. Njegova uporaba ovisi o tome tko govori, kome govori, gdje govori i što želi postići komunikacijom.
Knjiga istodobno pokazuje koliko je jezik živ i promjenjiv. Izrazi koji su bili aktualni prije petnaestak godina mogu nestati, dobiti novo značenje ili biti zamijenjeni novim riječima. U novijem korpusu vidljivi su i utjecaji engleskog jezika, posuđenice, pseudoanglizmi i nove tvorbe, što dodatno potvrđuje da se sleng neprestano prilagođava promjenama društva i kulture.
Iako je riječ o znanstvenoj monografiji, Gdje je nestao sleng? može biti zanimljiva i široj publici. Mnoštvo stvarnih primjera čini istraživanje posebno živim, a čitatelju omogućuje da prepozna izraze iz vlastitog govora ili primijeti koliko se jezik različitih generacija razlikuje. Knjiga tako nije zanimljiva samo lingvistima i studentima jezikoslovlja, nego i svima koje zanima kako govorimo, zašto govorimo upravo tako i kako se jezik mijenja pred našim očima.
Dr. sc. Anita Skelin redovita je profesorica i predstojnica Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je opću lingvistiku i fonetiku te 2009. doktorirala na temi jezika mladih kao sredstva iskazivanja identiteta. Bavi se sociolingvistikom, kontaktnom lingvistikom, jezičnim identitetima te pitanjima jezika manjina i migracija. Objavila je knjigu o jeziku i identitetima mladih u Hrvatskoj te niz znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.
Gdje je nestao sleng? vrijedan je izbor za čitatelje koje zanimaju hrvatski jezik, sleng, jezik mladih, sociolingvistika, jezične promjene i lingvistika. Istodobno je to rijetka prilika da kroz konkretne riječi i izraze zavirimo u govor mladih u Hrvatskoj — i vidimo koliko se naš jezik promijenio između 2008. i 2023. godine.
Recenzije
Još nema recenzija.