Opis
Tehnika spisateljskog zanata Viktora Šklovskog, prvi put prevedena na hrvatski jezik, jedno je od važnih djela ruskog formalizma i knjiga koja se već desetljećima čita i kao teorijska studija književnosti i kao svojevrsni vodič kroz pisanje. Izvorno objavljena 1927. godine, obraća se piscima, budućim piscima, studentima književnosti, ali i svakom čitatelju koji želi bolje razumjeti kako književni tekst djeluje.
Šklovski piše jednostavno, izravno i s prepoznatljivom dozom britkog humora. Umjesto velikih, apstraktnih definicija, zainteresiran je za konkretne postupke kojima književnost proizvodi svoj učinak. Secira uobičajene predodžbe o talentu, inspiraciji, stilu i „dobrom pisanju“ te propituje navike zbog kojih književni tekst može postati predvidljiv i bezizražajan.
U središtu njegova pristupa nalazi se ideja da književnost nije samo prenošenje sadržaja, nego način na koji je taj sadržaj oblikovan. Pisac poznate stvari, osjećaje i iskustva ne mora nužno učiniti novima tako da pronađe potpuno novu temu; dovoljno je da pronađe nov način da ih pokaže. Upravo iz tog uvjerenja proizlazi jedan od najpoznatijih Šklovskijevih pojmova — očuđenje (ostranenie).
Očuđenje označava književni postupak kojim se poznato prikazuje kao da ga vidimo prvi put. Svakodnevni predmet, iskustvo ili ideja kroz umjetnički postupak prestaju biti nešto što automatski prepoznajemo i počinju ponovno privlačiti našu pažnju. Književnost tako prekida automatizam percepcije i prisiljava nas da svijet promatramo pažljivije.
Ta ideja jedan je od najvažnijih doprinosa Šklovskog teoriji književnosti. Za njega je umjetnost način da se uspori navika, da se starim stvarima vrati svježina i da čitatelj ponovno postane svjestan onoga što bi inače prošlo nezapaženo. Upravo zato njegova teorija i danas ima snažan odjek, ne samo u književnoj teoriji nego i u širim humanističkim disciplinama.
U Tehnici spisateljskog zanata Šklovski se ne zaustavlja na formuliranju pojmova. Čitatelju pokušava pokazati kako književni postupci funkcioniraju u praksi i kako se njima može svjesno koristiti pri pisanju. Pritom razbija mit o tome da dobro pisanje nastaje isključivo iz nadahnuća ili prirodnog talenta. Pisanje je također zanat, skup izbora i postupaka koji se mogu promišljati, analizirati i usavršavati.
Knjiga je zbog toga zanimljiva na dvije razine. Za pisce i one koji žele pisati predstavlja poticajan razgovor o stilu, kompoziciji, jeziku i književnim postupcima, dok čitateljima pruža novi alat za razumijevanje načina na koji književnost djeluje. Nakon Šklovskog više nije tako jednostavno tekst promatrati samo kroz pitanje „što se dogodilo“; pozornost se usmjerava i na to kako je nešto ispričano i kakav učinak taj izbor proizvodi.
Šklovski je takvim pristupom snažno utjecao na razvoj moderne književne teorije. Zajedno s djelima poput Umjetnosti kao postupka i Teorije proze, Tehnika spisateljskog zanata čini važan dio njegova razmišljanja o tome što književnost čini književnošću. U njegovu radu književni tekst nije samo nositelj ideja, nego organizirani sustav postupaka koji mijenjaju način na koji čitatelj opaža stvarnost.
Viktor Šklovski (1893.–1984.) bio je jedan od najistaknutijih književnih kritičara i teoretičara 20. stoljeća te jedan od utemeljitelja ruskog formalističkog pokreta. Među njegova ključna djela ubrajaju se Umjetnost kao postupak (1917), Teorija proze (1925) i Tehnika spisateljskog zanata (1927), kao i studije o Tolstoju i Majakovskom. Bavio se i filmom te objavio radove poput Književnost i kinematograf i Treća tvornica, a napisao je i studiju o Sergeju Ejzenštejnu.
Uz očuđenje, Šklovski je teorijski artikulirao i druge važne pojmove poput postupka (priëm) i „konjićeva skoka“, a njegovo je pisanje često prelazilo granicu između znanstvene i književne proze. Njegov je utjecaj vidljiv u brojnim kasnijim pristupima književnosti i umjetnosti.
Tehnika spisateljskog zanata vrijedan je izbor za čitatelje koje zanimaju teorija književnosti, ruski formalizam, kreativno pisanje, književna kritika, stil i književni postupci. Ovo je knjiga koja ne uči samo kako pisati, nego i kako ponovno gledati — što je, prema Šklovskom, jedan od najvažnijih zadataka umjetnosti.
Recenzije
Još nema recenzija.